Presuda Tadicu - dokaz agresije na BiH

Oslobodjenje online evropsko izdanje
URL: www.oslobodjenje.com.ba

7/16/99

TRAGOM ODLUKE HASKOG TRIBUNALA

Presuda Tadicu - dokaz agresije na BiH

Padaju sve teorije o gradjanskom ratu u BiH jer je Zalbeno vijece Medjunarodnog suda za ratne zlocine u Hagu definisalo da se radilo o oruzanom sukobu sa SR Jugoslavijom i nakon 19. maja 1992. godine, kada je bio rok za povlacenje bivse JNA, kazala nam je u petak advokat Vasvija Vidovic. “Ovakva odluka mogla bi imati veliki uticaj pri eventualnom donosenju konacne odluke u tuzbi koju je BiH pokrenula protiv SRJ”, kazala je Vidovic, koju smo zamolili da za Oslobodjenje prokomentarise odbijanje zalbe bosanskog Srbina Dusana Tadica, koji je optuzen za ubistva, torturu, nehuman tretman, uzrokovanje patnji i ozbiljnih povreda. Vijece je, prema rijecima nase sagovornice, naslo da je egzistirao medjunarodni oruzani sukob i da je primjenjiva Zenevska konvencija iz 1949. godine. "To znaci da je donesena prva pravosnazna presuda u radu medjunarodnog krivicnog suda za bivsu Jugoslaviju, cime je rat u BiH definisan medjunarodnim oruzanim sukobom", istaknula je Vidovic i dodala da ce ovo imati uticaja na sve buduce postupke u Hagu. Ipak, ukazuje da presuda koju je donio Sud za (individualne) ratne zlocine nije obavezujuca za Medjunarodni sud pravde. Ali, sigurna je da ce presudu cijeniti kao stav sudske prakse, sto se u zapadnim pravnim sistemima postuje. Vasvija Vidovic podsjeca da je tuzba BiH protiv SRJ u proceduri, te da ne treba biti nestrpljiv. Jer, obrazlaze, Medjunarodni sud pravde ima vrlo strogu proceduru i duge rokove. Ona, kao donedavni oficir BiH za vezu pri Medjunarodnom sudu, izbliza ukljucen u desavanja u Hagu, nije stekla utisak da se radi o odugovlacenju iz politickih razloga. Kada se radi o zlocinu i nekome ko je za njega odgovoran, prema njenim rijecima, podnosilac tuzbe mora podnijeti brojne i raznovrsne dokaze. "Radi se o sudovima zapadnog tipa koji traze uporiste u dokazima", pojasnjava advokat Vidovic i dodaje da mora biti iskljucena svaka sumnja u validnost ili osnovu dokaza. U slucaju Duska Tadica, uhapsenog 12. februara 1994. godine u Minhenu i optuzenog za zlocine nad Bosnjacima i Hrvatima tokom 1992. godine u Prijedoru, nasa sagovornica podsjeca da je prvobitno konstatirano da je u BiH medjunarodni oruzani sukob postojao do 19. maja 1992. godine kada je JNA trebala izaci iz okvira njenih granica. Vijece je vecinom glasova tada odlucilo da da se ne moze smatrati kako je postojao medjunarodni oruzani sukob. Od ovakve odluke ogradila se, kako je nasa sagovornica nazva, iskusna sutkinja Gabriela Kirkmekdonald. U cetvrtak, 15. jula ove godine, Vijece je usvojilo zalbu tuzioca na tu presudu, a odbacilo Tadicevu cime je izmijenjena odluka prvostepenog Vijeca, cime je rat u BiH okarakterisan medjunarodnim. Clanovi Vijeca, sudije: Mohamed Shahabuddeen koji je predsjedavajuci, te Antonio Cassese, Wang Tieya, Rafael Nieto-Navia i Florence Ndpele Mwachande Mumba, ovakvu odluku su donijeli jednoglasno. Predsjedavajuci je jos konstatovao da je i prvostepeno Vijece moglo donijeti ovakav zakljucak.

Edin KREHIC

This page hosted by Get your own Free Home Page