Malo ljudi je svjesno cinjenice da je knjiga danas stara oko
5000 godina, i da je njen nastanak stvorio isto toliko
kontroverzije kao i novi pojam tehnologijskog
napretka: multimedija. Tako je Sokrat medju prvima
kritizirao pisanu rijec u svojim dijalozima; to nam
je danas dostupno, jer je, ironicno, njegov ucenik
Platon sve akribicno zapisao. Tiskane rijeci
Gutenbergovog izuma su ruinirale pismeni monopol
i egzistenciju postojece socijalne elite; knjiga se sa
vremenom etablirala kao dusa kulture, ulazeci u sve
sire slojeve drustva. Knjigu su slavili i palili, kako
veliki mislioci, tako i prosti puk, no knjiga je uspjela
nadzivjeti sve.
Na kraju ovoga stoljeca osjecamo da nam Gospodin Steiner je primjetio da elektronsko doba sa svojom virtualnom realnoscu reze relaciju izmedju autora i citaoca. Multimedijalna sadasnjica odvlaci mlade talente na televiziju, film i u racunarske sfere, poklanjajuci publici soap opere, kvizove ili videospotove, i bogateci se na pasivnosti mase. Cak se klasicni romani i djela prodaju bolje ako se prvo propagiraju preko vizualnih medija, i tek onda puste u prodaju u stampanom obliku. Time knjiga nije vise predispozicija za daljnje stvaranje, nego cesto tek nastavak.
Kritika govornika je moguce bila preradikalna, ali u vise tocaka jedna od mogucih scenarija za buducnost. Multimedija se uvlaci u sve sfere zivota, i razvijene industrijske zemlje bi se mogle zapitati ne postaje li im narastaj striktna "multiple-choice-kultura" ciji se dodir sa stampanom rijeci ogranicava prirucnicima za tehnicke naprave. Dolaze nove generacije koje od malih nogu preludiraju tastaturom racunala kao ne tako davno vrsni pijanisti.
Cini se da knjige polako gube bitku sa vizualnim i elektronickim medijem na trzistu. Tek nedavno su u Americi objavljene statistike koje pokazuju da su videoigrice (prvenstveno Nintendo i Sega) na svjetskom trzistu prestigle visestoljetni medij skocivsi na trece mjesto iza televizije i kina. No, ako je za vjerovati strucnjacima, ne postoji razlog za paniku: navodno nikakav pad knjizevne kulture nije za ocekivati.Ako se pozabavimo povjesnim razvojem izuma i novih tehnologija, vidimo da nije sve tako crno. Istina, sve nove tehnologije su svojom pojavom izazvale socijalne preokrete i bile su pracene strahom. Primjerice fotografija nije nikada uspjela potisnuti slikarstvo, iako je pri pojavi to tako izgledalo. Isto tako kinematografija nije uspjela potisnuti kazaliste ili kasnije televizija kino. Mozda se moze reci da nove tehnologije izazivaju stare, da modificiraju, stimuliraju i esencijalno mijenjaju postojece. Ali nikada ih ne uspiju anulirati.
Ovom temom se prije dvije godine pozabavila "Konferencija o buducnosti knjige" u Italiji. U San Marinu su se sastali internacionalni strucnjaci na poziv Umberta Eca, i prilozi sudionika konferencije se mogu procitati u knjizi koja se u kolovozu prosle godine nasla u knjizarama Sjedinjenih Drzava:Geoffrey Nunberg (izdavac): "The Future of the Book". Sa pogovorom Umberta Eca. University of California Press, Berkeley; 306 stranica; 1996; 14,95 $.
Geoffrey Nunberg nam osigurava da ce u drugom stoljecu tehnologija donijeti puno poboljsanja za knjizevnost i literaturu. Tako ce postojati ekrani koji ce tezinom i fleksibilnoscu biti ravni papiru i tako revolucionarizirati to podrucje. No isto tako tvrdi da ce vecina knjiga nestati. Pri tome naglasava da su to uglavnom knjige bez vece kulturne vrijednosti: katalozi, tehnicki prirucnici, leksikoni, rjecnici i slicno.Maleni izdavaci ili fakultetske stamparije bi digitalnim medijima srezali svoje troskove skladistarenja, prijevoza, produkcije. Doci ce do digitalne revolucije, ali u toj revoluciji ce knjiga igrati jednu od vaznijih uloga.
Nitko ne zna sto tocno nove tehnologije donose; znamo samo da socijalne i mentalne posljedice racunarske tehnologije ostaju otvorene. Hocemo se prilagoditi razvoju, ali bi htjeli zadrzati i sve staro. Moguce valja vjerovati Umbertu Ecu koji je u svojoj L Espresso kolumni primjetio da "knjiga ne moze propasti, jer je to jedan genijalan izum kao cekic, bicikl ili skare". Nadajmo se da je u pravu.
Informacije o knjizi Informacije i kritika knjige Geoffrey Nunberga. Wire Works: Eco Umberto Eco: razgovor. Konverzacija o informaciji Razgovor sa Umberto Ecom, veljaca 1995.
