Povijest i obilježja karnevala

 

Karneval u Opatiji ima jake korijene. Oni potječu iz doba kada su glavni predstavnici bili zvončari, ljudi koji su se na kraju zime oblačili u krzna, na glavu stavljali kape s rogovima od divljači i oko pasa zavezivali velike zvonce i išli okolo u grupama tjerajući tako Turke. Iz toga se da izvesti da taj običaj datira negdje iz 1511. g. kada je i bila zadnja i najveća borba s Turcima na Grobničkom polju.

Svaka grupa zvončara je razvila tijekom vremena svoj stil, svoju odoru i svoju opremu. Tako da svaka grupa zvončara ima različit broj zvona oko pasa, masku na licu ukrašenu do u detalja, baltu (mačuku, bačuku, batac => kijaču) u ruci te niz drugih detalja.

Pri svojim ophodima u kojima istjeruju zimu, zvončari prolaze kroz naselja i pritom bivaju čašćeni od stanovnika. Jedno od najbitnijih obilježja je da se ophod ne smije prekinuti zbog vremena ili ičega drugog. Kako zvuči pohod poslušajte ovdje

zvoncar.jpg (17426 bytes)
zvoncar2.jpg (35326 bytes)

Današnji karnevalski običaji na opatijskom području imali su utjecaj od talijanskih običaja, na s vremenom su evoluirali i postali karakteristika ovoga kraja. Tako postoje grupe partenjaki i feštari, običaji spaljivanja Pusta, Mantinjada i dakako zvončari.

Današnje karnevalske povorke nastale su kao želja da se ti običaji pokažu širem krugu ljudi, pa su s vremenom postali i zaseban dio turističke ponude Opatije. U pripremi povorki sudjeluje velik broj entuzijasta. O tome dosta govori činjenica da se prve pripreme o nastupima obavljaju po nekoliko mjeseci pred događaj. Najdalje idu timovi koji sudjeluju na Balinjeradi i koji cijelu godinu pripremaju vozila za taj okršaj.

Pusni tanci (plesovi pod maskama) su vrlo popularni; većina ljudi ode u neki od organiziranih tanaca kojih ima posvuda i u društvu provede večer i prilika da se upozna s drugim maskama. Često se dodjeljuju nagrade maskama i to za najbolje maskiranog pojedinca, par i grupu. Mašta tu dolazi do amplitudnog izražaja.

Uz karnevalske običaje, neoprostivo bi bilo ne spomenuti karnevalske poslastice: ulenjaki, presnac, te druga jela koja se u ovo doba običavaju spremati.

To je u kratkim crticama kostur događaja u Opatiji u doba maškara. Za više detalja preporučam vam knjigu Franje Šepića-Bertina Zvončari, partenjaki, feštari, maškare u izdanju Izdavačkog centra Rijeka 1997. g.

Povratak na početnu stranicu


This page hosted by Get your own Free Homepage

1